Jesen i zima su godišnja doba kad se magle javljaju najčešće, pretvarajući krajolik u jednoličnu bijelo-sivu vizuru.

Maglu čini bezbroj sitnih vodenih kapljica koje ne vidimo golim okom, a lebde u zraku. Kada ne vidimo predmete na udaljenosti manjoj od 1 kilometra govorimo o magli, a kada je vidljivost smanjena na ispod 2 kilometra – o sumaglici.

Magla nastaje kada je zrak jako zasićen vlagom, blizu 100%. Kako zrak tada ne može primiti još više vlage, vodena para se pretvara u sitne lebdeće kapljice vode u zraku i postaje vidljiva – kao magla.

Proces nastanka magle isti je onaj koji omogućava i stvaranje oblaka, tako da je magla u stvari “oblak” u blizini tla. Tako jedan oblak može u nizinama biti doživljen kao običan oblak, a u planini iznad te nizine kao gusta magla.

Magla je najgušća i najviše se rasprostre prije zore kada se, nakon noći, tlo jače ohladi. Kada izađe sunce, ukoliko toplina dospije do tla i zagrije ga, kapljice brzo ispare i magla nestaje. No, tijekom kasne jeseni i zime, magla ponekad traje danima jer sunce nije dovoljno jako.

U našoj domovini, najviše magle susrećemo na sjevernom Jadranu i zapadnoj obali Istre, a na kontinentu najveći broj maglovitih dana ima grad Varaždin.

Magla je vrlo neugodna meteorološka pojava u prometu, bez obzira radi  li se o automobilima, avionima, vlakovima ili brodovima. Najopasnije je što magla može nastati naglo, i može biti prisutna na samo nekim mjestima, tako da se u prometu prijevozno sredstvo u trenutku, bez upozorenja, može naći u gustoj magli.

Zanimljivo je da zimi, kada je maglovito, možete čuti što govore ljudi koji su jako udaljeni od vas i koje, u drugim uvjetima nikako ne biste mogli čuti. Čak do udaljenosti od 5 kilometara! Razlog tome je drugačije prostiranje zvuka koji u magli putuje u tankom prizemnom sloju zraka.

I zato evo zanimljive ideje za maglovite dane: probajte razgovarati “na daljinu”!