GLJIVE I PLIJESNI

gljiva-mala

Gljive su biljke koje ne sadrže klorofil kao ostale “zelene” biljke što znači da same ne mogu proizvoditi hranu već je uzimaju gotovu živeći na nekom živom organizmu kao što je drvo ili na mjestu gdje se nalaze ostaci živih tvari.

Gljivama za rast i razmnožavanje odgovara određeni tip tla kojeg najčešće nalazimo u šumama ili na livadama, temperature manje od 20oC i vlaga. Zato najviše gljiva raste najesen, dok je još toplo, nakon jačih kišnih razdoblja. Boraveći u šumi, gotovo da nećemo naći stablo koje nije naseljeno gljivama, neki puta tako sitnima da ih nećemo dobro niti vidjeti.

Ono što vidimo i nazivamo gljivom u stvari je njihovo tzv. plodište koje gljivi služi u rasplodnji. Plodišta se razlikuju po obliku klobuka i obliku i dužini stručka na kojem se klobuk nalazi. Tako gljive međusobno i raspoznajemo. Na donjoj strani klobuka nalaze se spore koje se kod nekih gljiva nalaze u rupicama, a kod nekih u listićima. Spore ispadaju, rastresaju se po tlu, raznose vjetrom i tako nastaju nove gljive.

Na svijetu postoji 80.000 razvijenih gljiva i preko 700.000 mikroskopskih gljiva, što znači da je svijet gljiva bogatiji od svijeta svih ostalih poznatih biljaka.

Jestive su tek pojedine vrste, a da bismo ih razlikovali od otrovnih, svijet gljiva treba jako dobro poznavati i uvježbati njihovo prepoznavanje jer je ponekad jestiva vrlo slična otrovnoj. Pravilo je da se gljive ne diraju i ne beru ako nismo u društvu poznavatelja gljiva koji će nas uputiti je li riječ o jestivoj gljivi.

Neke gljive čine štetu ljudima, npr. od nekih truli drvo od kojih smo izgradili kuće, neke beremo i uživamo u njihovim okusima, a treće su nam korisne jer nam služe: tako jednostavne gljive kvasovci pretvaraju grožđani sok u vino, a uzgojene kvašćeve gljivice (kvasac) kupujemo u trgovini da bismo uz pomoću njih napravili prozračno tijesto za kolače i kruh. Gljivama bliski organizmi – plijesni – služe nam u proizvodnji određenih vrsta delikatesnih sireva, a jedna plijesan posebno je značajna za ljudski rod; riječ je o plijesni “penicillium” od koje je proizveden prvi lijek – antibiotik.

Vrijeme gljiva traje, pa uživajte u njihovoj različitoj pojavnosti. Ne dodirujte ih, slikajte i pokušajte uz pomoć knjiga i interneta saznati kako se zovu i po čemu su specifične.

Recent Posts