KAKO NASTAJU ŠPILJE?

Špilje su prostori ispod površine Zemlje nastale djelovanjem vode u kojoj su sadržane prirodne kiseline koje, malo po malo rastapaju kamen. Nekada su to korita bivših podzemnih rijeka, a neke nastaju neprekidnim udaranjem morskih valova o stijene, pomicanjem zemljinih ploča ili erupcijama vulkana.

Jame i špilje nekada su bile sklonište pećinskog čovjeka u koje se sklanjao od hladnoća i životinja koje su vrebale noću. Zato se na stijenama brojnih jama nalaze urezani pećinski crteži koji svjedoče o životu praljudi u špiljama.

U neke špilje mogu ulaziti samo speleolozi koristeći posebnu opremu, provlačeći se kroz uske prolaze kako bi špilju istraživali. Duge su pak otvorene za posjet svih zainteresiranih. Odlaskom u špilju vidjet ćemo stupaste tvorevine: neke vise sa stropa i zidova špilje, dok se druge uzdižu sa tla. Nazivaju se stalaktiti (viseći) i stalagmiti (koji se uzdižu s poda). Nastaju isparavanjem vode iz otopine kalcijevog karbonata prije nego što ona kapne sa stropa, odnosno, nakon što kapne i zato ih možemo vidjeti u špiljama koje se nalaze u krškom reljefu, kakva je Postojnska jama u Sloveniji. Stalaktiti mogu biti dugački i do 20 metara. Rastu sporo, svega 1-2 milimetara godišnje, pa pokušajte sa nekom starijom osobom izračunati koliko je vremena trebalo ovako dugačkom stalaktitu da naraste do 20 metara?

U mraku špilja možemo pronaći svega nekoliko životinjskih vrsta. Nastanjuju ih šišmiši, ribe, insekti, pauci, a u ponekim špiljama našeg podneblja i čovječja ribica.

Najpoznatije jame u Hrvatskoj su Veternica na Medvednici, Baraćeve špilje u blizini Plitvica, Odisejeva špilja na Mljetu, Modra špilja na otoku Biševo, špilja Vrelo u Fužinama i Cerovačke pećine u Lici.

Najveće i najpoznatije špilje nalaze se u našoj blizini; osim već spomenute Postojnske jame, u Sloveniji se nalaze još i Škocijanske jame, jama Pivka i druge.

spilja
Recent Posts
Školski program